Access

You are not currently logged in.

Access your personal account or get JSTOR access through your library or other institution:

login

Log in to your personal account or through your institution.

If You Use a Screen Reader

This content is available through Read Online (Free) program, which relies on page scans. Since scans are not currently available to screen readers, please contact JSTOR User Support for access. We'll provide a PDF copy for your screen reader.

"Navigating through the Past": Issues Facing an Historian of Music in Bosnia

Bojan Bujić
International Review of the Aesthetics and Sociology of Music
Vol. 37, No. 1 (Jun., 2006), pp. 67-84
Stable URL: http://www.jstor.org/stable/30032185
Page Count: 18
  • Read Online (Free)
  • Subscribe ($19.50)
  • Cite this Item
Since scans are not currently available to screen readers, please contact JSTOR User Support for access. We'll provide a PDF copy for your screen reader.
"Navigating through the Past": Issues Facing an Historian of Music in Bosnia
Preview not available

Abstract

Any attempt at writing a history of music of an area, nation or state, needs to recognize the intrinsic issues and to identify the specific historical agents determining the developments being studied. Earlier historical accounts of music in Bosnia tended to apply a rather straightforward positivist method by establishing factual information, recording the existence of particular personalities and the presence of musical institutions. Here it is argued that once we recognize the full context in which such facts existed, it is possible to identify hitherto overlooked tensions which left a lasting impact on music in Bosnia. Arguably the most important tension is the one between an older manner of experiencing music as a communal, identity forming activity, and a recent, late-nineteenthcentury manner, which recognizes that the creation and the reception of music can also be based on an individual search for expression. The two tendencies have often sat uneasily side by side in Bosnia, while the most recent attitudes to art music in Bosnia seem to indicate that the tensions continue to exist. /// Početak noslova posuđen je iz studije Stefana Vitalija posvećene upotrebi interneta u suvremenoj archivistici. Onako, naime, kako se jedna suvremena istražka tehnika može primijeniti na znanstveni proces ranije uobličen tradicionalnim sredstvima, tako je moguće napraviti i pokušaj da se nanovo formulira pristup problemima historije glazbe u Bosni i Hercegovini, te da se ranije ustanovljene činjenice osvijetle iz pozicija suvremene kritičke teorije. Blago dvosmisleni ostatak naslova je namjerno upućen i historičaru u Bosni —onome koji vidi probleme iz centra zbivanja —kao i historičaru koji toj temi prilazi iz distance, bila ona prostorma ili emocionalna. Distance je ovdje osobito dobrodošla, jer omogućava da se činjenice, ranije često pozitivistički utemeljene i shvaćene same sebi dostanima, protumače u kontekstu koji sadrži duboko ukorijenjene napetosti i suprotnosti. Pozitivistički pristup opisu institucija, te repertoara koje su one njegovale, zakriva istinu da se unutar institucija kriju težnje ka upotrebi glazbe kao polotočkog sredstva za učvršćenje nacionalnog identiteta. U Bosni je ova podjela bila popraćena dodatnim tenzijamau procesu prihvaćanja glazbe kao društvena aktivnosti. Zbog kasnog pojavlkivanja glazbenih institucija, ostao je osobito jak nazor da glazba predstavlja aktinost putem koje se učvršćuje grupni indentitet, no suvremeniji pristup bilo kreativnosti, bilo recepciji, dopušta da ona bude sredstvo intenzivne vlastite kreativnosti te uobličenja vlastitog iskustva u procesu prihvaćanja glazbenog djela. Način na koji je novija europska muzika stigla u Bosnu s Austro-Ugarskom monarhijom samo je potencirao neke od mogućh tenzija. Repertoar marševa, karakterističan za vojne limene glazbe, iako izvirući iz konteksta dalekoga od dotadašnje bosanske folklorne prakse, imao je u sebi nešto od tendencije da potencira glazbeno iskustvo kao akt zajedništva. Ujedno, zborska muzika, koja je stigla u to isto vrijeme, bila je shvaćena kao proširenje na Bosnu dominantnih susjedskih nacionalnih kultura. Sve to negativno se je odrazilo na karakter individualne kreativnosti, te je slabu nazočnost inventivnih kompozitora u Bosni u prošlome stoljeću u usporedbi sa postojanjem brojnih dobrih interpreta, moguće objasniti postojanjem dubokih tenzija u načinima na koje su glazba i glazbeni procesi bivali shvaćni. Neki od najnovijih znakova daju naslutti da se u nezavisnoj Bosni ove tenzije nastavljaju.

Page Thumbnails

  • Thumbnail: Page 
67
    67
  • Thumbnail: Page 
68
    68
  • Thumbnail: Page 
69
    69
  • Thumbnail: Page 
70
    70
  • Thumbnail: Page 
71
    71
  • Thumbnail: Page 
72
    72
  • Thumbnail: Page 
73
    73
  • Thumbnail: Page 
74
    74
  • Thumbnail: Page 
75
    75
  • Thumbnail: Page 
76
    76
  • Thumbnail: Page 
77
    77
  • Thumbnail: Page 
78
    78
  • Thumbnail: Page 
79
    79
  • Thumbnail: Page 
80
    80
  • Thumbnail: Page 
81
    81
  • Thumbnail: Page 
82
    82
  • Thumbnail: Page 
83
    83
  • Thumbnail: Page 
84
    84