Access

You are not currently logged in.

Access JSTOR through your library or other institution:

login

Log in through your institution.

If You Use a Screen Reader

This content is available through Read Online (Free) program, which relies on page scans. Since scans are not currently available to screen readers, please contact JSTOR User Support for access. We'll provide a PDF copy for your screen reader.
Journal Article

Biography as Ethics: A Study in the Combat between Respect and Contempt in the Mind of Felix Mendelssohn / Biografija Kao Etika: Istraživanje Sukoba Između Poštovanja i Prijezira u Svijesti Felixa Mendelssohna

Edward Green
International Review of the Aesthetics and Sociology of Music
Vol. 37, No. 2 (Dec., 2006), pp. 157-166
Stable URL: http://www.jstor.org/stable/30032194
Page Count: 10
Were these topics helpful?
See something inaccurate? Let us know!

Select the topics that are inaccurate.

  • Read Online (Free)
  • Subscribe ($19.50)
  • Add to My Lists
  • Cite this Item
Since scans are not currently available to screen readers, please contact JSTOR User Support for access. We'll provide a PDF copy for your screen reader.
Biography as Ethics: A Study in the Combat between Respect and Contempt in the Mind of Felix Mendelssohn / Biografija Kao Etika: Istraživanje Sukoba Između Poštovanja i Prijezira u Svijesti Felixa Mendelssohna
Preview not available

Abstract

In Aesthetic Realism, founded by Eli Siegel, a methodology exists through which biographers can understand the central ethical conflict in the life of every person: the fight between the desire to increase respect for the world and other people, or increase contempt for them. Felix Mendelssohn's life illustrates this. This paper focuses on his relations with his sister, Fanny; his teacher, Carl Friedrich Zelter; and the contemporary who most deeply troubled himHector Berlioz. In each instance, this question arose for Mendelssohn: whether to have more feeling, or less; welcome a larger notion of reality, or be content with something more constrained. It is precisely the question that, in a technical form, was crucial to his art. In keeping with this, a hypothesis is presented concerning the Italian Symphony and Mendelssohn's inability ever to consider it finished. It is suggested that, unconsciously, his shame about indulging in contempt for the Italian people prevented him from appreciating his own work accurately. /// Najvažniji i istodobno najosjetljiviji aspekt znanosti o glazbi je odnos između skladateljeva stava spram svijeta i glazbe koju on ili ona stvaraju. Je li u svijesti Felixa Mendelssohna postojala borba - koju nisu razumjeli njegova obitelj, prijatelji i kolege - između nade u povećanje poštovanja prema svijetu i drugim ljudima i težnje da opravda prijezir prema njima? I je li želja da se prepusti neopravdanom prijeziru naškodila ne samo njegovu životu nego i njegovoj glazbi? »U svakoj osobi postoji predispozicija«, napisao je veliki američki filozof Eli Siegel, »da misli da ćemo biti toliko više za sebe koliko zanemarimo vanjski svijet«. Umjetnost je u Mendelssohnu proizašla iz želje da ne popusti toj predispoziciji, a bol u njegovu životu od prepuštanja njoj, uključujući i iznenadne napade gnjeva koji su toliko plašili njegove prijatelje i njegovu suprugu. U Mendelssohnovoj obitelji raspravljalo se o pitanjima vjerskog identiteta, ekonomskih privilegija, nacionalizma i mjesta ženâ u društvu. Sva su ona pridonosila zbrci u pitanju o tome koja je emocija privlačnija, prijezir ili poštovanje? Ovaj se članak usredotočuje na Mendelssohnov odnos s njegovom sestrom Fanny, njegovim učiteljem Carlom Friedrichom Zelterom i njegovim suvremenikom koji ga je najviĆe uznemiravao - Hectorom Berliozom. Navedeni problem javljao se za Mendelssohna u svakoj prilici: prepustiti se više ili manje osjećajima; dopustiti snažniju predodžbu o stvarnosti ili se zadovoljiti s nečim ograničenijim. Upravo je ovo pitanje u tehničkom obliku bilo ključno za njegovu umjetnost. Postavlja se hipoteza u vezi s Mendelssohnovim problematičnim stavom spram vlastite Talijanske simfonije, odnosno njegove nemoć da je shvati kao dovršenu, kojom se sugerira da ga je njegov stid zbog blagosti iskazane vlastitu prijeziru prema Talijanima spriječio da ispravno procijeni vlastito djelo. U okvirima temeljne etike mi ne možemo prihvatiti neispravni prijezir prema svijetu, a da u nekom obliku ne umanjimo vlastitu sposobnost da istinski shvatimo sama sebe. U estetičkom realizmu - filozofiji koju je utemeljio Eli Siegel - postavljena je po prvi put metodologija kojom biografi mogu jasno razumjeti središnji etički sukob u životu svake osobe: sukob između prijezira i poštovanja. To razumijevanje omogućit će muzikolozima u budućnosti da pišu dublje i oštroumnije biografije.

Page Thumbnails

  • Thumbnail: Page 
157
    157
  • Thumbnail: Page 
158
    158
  • Thumbnail: Page 
159
    159
  • Thumbnail: Page 
160
    160
  • Thumbnail: Page 
161
    161
  • Thumbnail: Page 
162
    162
  • Thumbnail: Page 
163
    163
  • Thumbnail: Page 
164
    164
  • Thumbnail: Page 
165
    165
  • Thumbnail: Page 
166
    166